Osnovno obrazovanje

Akcenat devetogodišnjeg obrazovanja je stavljen na poticanje razvojnih efekata ranog učenja

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeću ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koje je, slijedeći principe reformisane obrazovne politike, uradilo Koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge učenika i nastavnika u nastavnom procesu, a čija je srž u promjeni obrazovne paradigme da težište nije na onome što učitelj treba da predaje, već na onome šta dijete treba da zna.

Akcenat devetogodišnjeg obrazovanja je stavljen na poticanje razvojnih efekata ranog učenja, kao ključnog faktora za razvoj sposobnosti učenja uopće, a učenik je postao aktivni subjekt procesa učenja, što mu je omogućeno programima učenja usmjerenim na dijete, u skladu s obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. U novoj koncepciji škole pojačava se uloga roditelja, a škola se obavezuje da izradi programe partnerstva. Roditelji imaju značajan udio u cjelokupnom javnom životu škole i njenom upravljanju kroz Vijeće roditelja i Školski odbor u kojem imaju udio od jedne trećine.

Jačanje roditeljskih kompetencija u oblasti razvoja, odgoja i obrazovanja djeteta zahtijeva kontinuiranu i intenzivnu afirmaciju roditeljske uloge, programiranu edukaciju roditelja i korištenje svih potencijala među roditeljima.

Koncept i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Stručna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih stručnih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te sarađivala s ministarstvima obrazovanja i međunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH.

Nastavni plan i program osnovne škole koncipiran je tako da omogućava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvažava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih učenika, bez obzira na spol, uzrast, etničku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, uvažavajući, poštujući i razvijajući ljudska, dječija i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti.

On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, s teškoćama u razvoju. Što se tiče upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli između obrazovnih aktera svih nivoa, uključujući i nastavnike, učenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integrišu u sebi opći dio - zajedničke jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednička jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa što je moguće širim zajedničkim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogućnost školama, općinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajući sadržaje i područja učenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: šta treba podučavati (koja područja, oblasti treba podučavati), zašto to treba podučavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba podučavati (koristeći različite metode i oblike prilagođene potrebama i interesima učenika) i kada to treba podučavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima). Nastavni plan i program svakog predmeta sadrži argumentaciju uloge i značaja predmeta, ciljeve, očekivane ishode učenja, sadržaj, strategije učenja i nastave (didaktičko-metodičke upute) i smjernice za praćenje i ocjenjivanje. Dakle, nastavni plan i program devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja okrenut je prema zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog učenika.

Svrha odgoja i obrazovanja u savremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bića tokom čitavog života, a čiji je smisao cjelovito lično učešće u intelektualnom, osjećajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete života. Novi model predviđa da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapređenje kvalitete života’’ (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadašnjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za život i rad’’ (NPP, 1999; 7). Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje učenika da zadovolji vlastite potrebe (preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog društva.

Znanje i vještine se stiču obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. Škole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre učenike. Imajući u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavršavanje ključni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije više samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac učeniku na putu prema njegovoj većoj samostalnosti i ,,učenju otkrićem”.

Komisija za izradu Nastavnog plana i programa stručnog usavršavanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora osnovnih škola, savjetnika i stručnih saradnika ministarstava i pedagoških zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa stručnog usavršavanja, s namjerom da nastavnike obuči za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa.

Komisija za praćenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodišnje osnovne škole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciju Koncepcije devetogodišnje osnovne škole i programskih sadržaja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole, fokusirajući se na njihovo usklađivanje sa spoznajnim mogućnostima djeteta.