Polazak u školu

Samostalno dijete znači da preuzima obaveze i odgovornosti primjerene svojoj dobi. Poticanje samostalnosti u početku znači puno vježbe, strpljenja, i ponavljanja raznih aktivnosti. Samostalna djeca se lakše snalaze u školi.

Početak školovanja predstavlja najsretnije doba koje djeci ostaje u sjećanju. Priprema, kao i sami polazak u školu je za dijete, kao i za roditelje, jedan od važnih trenutaka u životu. Dijete ulaskom u školu postaje dio organizirane i strukturirane sredine. U školi se po prvi put susreće s obavezama, s osjećajem odgovornosti i novom organizacijom života. Prvi školski dani mogu biti uzbudljivi, ali i popraćeni strahom i neugodom. Samim tim, da bismo spriječili nepoželjne osjećaje kod djece, potrebno je da se djeca psihički pripreme za važno razdoblje života.

Većina djece prihvati ovo novo životno razdoblje posve prirodno i smireno. Isto tako, ovo razdoblje može biti posebno teško djeci koja do polaska u školu nisu bila polaznici predškolskih ustanova i kod kojih se javljaju strahovi od novog i nepoznatog. Često osjećaj nelagode i straha imaju i roditelji koji su zabrinuti kako će se njihovo dijete prilagoditi zahtjevima škole, hoće li biti uspješno, hoće li naći prijatelje, biti prihvaćeno od strane vršnjaka u razredu…

Obostrana zabrinutost utječe na osjećaj zadovoljstva, motivaciju za učenje i ukupan stav prema školi. Zbog ovih činjenica, vrlo je važno prije polaska djeteta u školu, na odgovarajući način, procijeniti zrelost djeteta za školu, a istovremeno otkriti i eventualne poteškoće djeteta.

Da bi se savladalo čitanje, posebno je važno da su kod djeteta razvijene predčitalačke vještine koje ne podrazumijevaju poznavanje slova, nego dobro razvijene govorne vještine (dobar izgovor svih glasova), bogat rječnik za dob u kojem se nalazi, razumijevanje strukture rečenice koja se sastoji od riječi. Sve potrebno za uspješno savladavanje čitanja počeli ste razvijati kod svog djeteta još davno, kada ste prvi put imali priliku pročitati mu priču koja je bila obogaćena slikama.

Djeca se od najranije dobi pripremaju za školu. Razvijaju intelektualne funkcije, pamćenje i koncetraciju kroz vježbu. Da biste dodatno pripremili svoje dijete za lakše usvajanje čitanja, čitajte mu priče koje će ono prepričati. U toku čitanja pratite tekst prstom, kako bi dijete razumjelo da čitate s lijeva na desno i da slova prate riječi koje izgovarate. Trudite se da igrate igre u kojima ćete osvijestiti glasovnu sintezu i analizu; nabrajajte riječi koje počinju na zadani glas, zatim koje završavaju na zadani glas, neka dijete uoči razliku između kratkih i dugih riječi, da prepoznaje kraće riječi kada ih rastavite na glasove (m-a-m-a, k-u-ć-a… ).

Najzahtjevnije su pripreme za savladavanje matematike. Da biste razvili vještine potrebne za razumijevanje i svladavanje matematike, koristite razne prilike iz svakodnevnog života; sortirajte igračke kad pospremate sobu - prebrojavajte ih, sortirajte pribor za jelo. Da bi dijete razumjelo matematiku, mora imati dobro usvojene prostorne odnose (odnos između stvari: ispod, iznad, ispred, između, gore, dolje...). Važnu ulogu ima uočavanje odnosa među predmetima (kakvo je šta u odnosu na drugi predmet poređenja: veći, manji, jednak, teži, lakši, viši, niži...), uspoređivanje predmeta i grupisanje prema zadanom kriteriju (prema boji, obliku, veličini...), prepoznavanje količine (koliko je nečega: puno, malo) i na kraju, mehaničko brojanje (do deset).

Za uspješno usvajanje pisanja, preduslov je dobro razvijena fina motorika ruke. Priprema za pisanje je počela davno, u prvim oblicima dječije igre, a tu podrazumijevamo igre loptom, penjanje, ljuljanje, igre u pijesku, slaganje kockica, puzzle, itd. Sve navedene aktivnosti su bile preduslov za usvajanje pisanja, odnosno predstavljale su preduslov za razvijanje fine motorike ruke. Kod djece se najčešće prirodno javi interes za razvijanje fine motorike, odnosno korištenje olovke, za crtanje, i bojenje. Poželjno je da djeca imaju svoj prostor gdje bi izražavali svoju kreativnost, odnosno da im se omogući mjesto za rad.

Također je potrebno obratiti pažnju na pravilno držanje olovke, na nedominantnu ruku koja treba da pridržava papir, poticati dijete na precrtavanje zadanih oblika, spajanje tačkica i bojenje unutar zadanih okvira. Navedene aktivnosti su od krucijalnog značaja za razvoj fine motorike, koja je preduslov za pisanje i oblikovanje slova. Logičko mišljenje, odnosno veza među stvarima i pojavama koje djeca opažaju, počinje se razvijati pred kraj predškolskog razdoblja.

Neophodno je da dijete prije polaska u školu u svom razvoju postigne određeni stepen emocionalne stabilnosti i samokontrole. Polaskom u prvi razred, dijete mora imati namjernu pažnju usmjerenu na nastavne aktivnosti. Pažnja djece koja polaze u prvi razred nije dugotrajna, ona traje prosječno oko 10-15 minuta, vremenski se povećava. Osim dobre pripremljenosti na intelektualnom nivou, za uspješno školovanje važnu ulogu imaju pažnja i samostalnost djeteta. Pažnju ćete razvijati spontano, baveći se djetetom i usmjeravajući njegove aktivnosti na ciljane zadatke. Samostalnost ćete razvijati upornošću, tj. vježbom pri obavljanju svakodnevnih životnih zadataka.

Dijete koje je samostalno je puno samopouzdanja, sretno i uspješno. Ono razvija emocionalnu i socijalnu zrelost, jer je svjesno svojih mogućnosti koji ga afirmišu.

Roditelji imaju najvažniju ulogu u razvoju samostalnosti kod svog djeteta. Samostalno dijete znači da preuzima obaveze i odgovornosti primjerene svojoj dobi. Poticanje samostalnosti u početku znači puno vježbe, strpljenja, i ponavljanja raznih aktivnosti. Samostalna djeca se lakše snalaze u školi.

Dijete treba voditi računa o svojim stvarima, zadaćama, zaduženjima, školskim aktivnostima, samostalno obavljati higijenske potrebe, samostalno jesti, poštivati autoritet i određena pravila ponašanja u grupi. Kod djece koja kreću u školu, uočen je početak samokontrole koja im olakšava učenje, ali i napredak u socijalizaciji. Emocije, osjećaji, socijalizacija i empatičnost važni su za djetetov društveni život. Potrebno je pripremiti dijete da prihvati uspjeh, odnosno neuspjeh, nauči kako se nositi s osjećajima koji ih prate u toku školovanja.

Savjetima i razgovorom pripremite dijete za promjene koje ga očekuju. Dajte mu do znanja da imate povjerenje u njega i njegove sposobnosti i da ste uz njega ako mu treba pomoć. Pokažite ponos, ohrabrite njegovu znatiželju, izrazite sreću zbog polaska u školu.

Da bi lakše prošlo prilagođavanje, potrudite se da posjetite školu prije početka nastavnog procesa, upoznajte se s prostorijama u školi, ako ste u mogućnosti. Na taj način smanjit ćete strah od nepoznatog okruženja u koje će dijete doći. Pozitivne stavove djeteta prema školi omogućit ćete tako da o školi pričate kao o mjestu na kojem će raditi zanimljive stvari, upoznati nove prijatelje. Naučite dijete osnovne informacije koje bi bile od koristi kao što su: adresu stanovanja, vaše brojeve telefona i gdje radite. Naučite ga sve važne informacije koje će mu pomoći da se osjeća sigurno.

Potrudite se da polazak u školu bude pun osjećaja ispunjenih srećom, pozitivnim emocijama. Da dani u školi ostanu u najljepšem sjećanju.

Puno sreće i uspjeha vam želimo!

 

Arnela Šejtanić, mr. psihologije